Više od dve decenije Sajam kozmetike „Dodir Pariza“ predstavlja jedno od najvažnijih mesta susreta profesionalaca iz oblasti lepote, nege, zdravlja i wellness industrije.
Otkrijte nove perspektive i aktuelne trendove na 57. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu. Iskoristite centralni regionalni događaj za poslovno umrežavanje, edukaciju i direktno povezivanje sa ključnim partnerima, medijima i najširom publikom.
Konferencija i sajam o ženskom preduzetništvu biće održani 5. i 6. decembra 2026. godine u Hali „Master“ Novosadskog sajma, u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam.
Prijave, priprema štanda i logistička podrška za izlagače.
Naš tim je tu za vas. Pogledajte vodiče ili kontaktirajte koordinatora.
Ulaznice, dolazak, mape i praktične informacije za posetu Sajmu.
Sale, tehnička oprema i usluge za poslovne događaje.
Rezervišite Kongres Master Centar:
Akreditacije, materijali za medije i vesti sa Sajma.
Pregled i pretraga predstojećih sajmova i događaja.
Filtrirajte sajmove po kategoriji, sezoni ili statusu.
Tradicija, infrastruktura i poslovanje Novosadskog sajma.
Vodeća sajamska kuća u Srbiji - više od jednog veka povezuje industriju, inovacije i zajednicu.
Pronađite kontakt odgovarajuće službe ili sektora.
Hajduk Veljkova 11, 21137 Novi Sad
Imate pitanje za nas ili samo želite da nam pošaljete poruku?
Hvala vam, ubrzo ćemo vam odgovoriti!
Predavanje posvećeno načinima povećanja izvoza prerađenog voća i povrća u Evropsku uniju održano je juče u organizaciji Privredne komore Srbije. Poseban fokus bio je na novim alatima Privredne komore Srbije za izvoznike smrznutog i sušenog voća i povrća, kao i proizvođačima iz sektora tople prerade.
Asistentkinja na FEFA fakultetu i konsultantkinja SIPPO projekta Valentina Čolić Mihajlović predstavila je rezultate istraživanja „Izvoz i konkurentnost sektora voća i povrća iz Srbije u periodu od 2022. do 2025. godine“ i ukazala na potrebu većeg ulaganja u logistiku, skladištenje, transport i sertifikaciju proizvoda. Kako je navela, analiza je pokazala da se najveći deo izvoza voća i povrća plasira na tržište Evropske unije, pri čemu je Nemačka glavno izvozno tržište, a slede je Francuska, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija i zemlje CEFTA regiona.– Holandija je posebno značajna jer dalje reeksportuje voće i povrće iz Srbije. Na zapadnoevropskom tržištu najveće učešće imamo u smrznutoj malini, ali i u izvozu jabuka, ukiseljenih kornišona i drugih vrsta smrznutog voća i povrća – rekla je Čolić Mihajlović i istakla da je vrednost uvoza voća i povrća u Evropsku uniju u poslednjih pet godina porasla, te da je najveći deo tog rasta posledica viših cena, ali postoji i količinski rast. Prema njenim rečima, Srbija više od 95 odsto maline izvozi kao smrznuti proizvod, a svežu malinu svega nekoliko procenata.– Sveža malina postiže znatno višu cenu i predstavlja premijum svež proizvod, pa je potrebno da unapredimo logističke uslove nakon berbe kako bismo mogli da izvozimo više sveže maline, kao što to radi Poljska – rekla je Čolić Mihajlović.Govoreći o drugim izvoznim proizvodima, ona je navela da Srbija beleži rast izvoza lešnika, posebno na tržište Italije, i borovnice, koja je otpornija, u Nemačku, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.Savetnik predsednika Privredne komore Srbije Veljko Jovanović rekao je da je osnovni zadatak Privredne komore Srbije da domaća privreda ostvaruje bolje rezultate i na domaćem i na međunarodnom tržištu.– Tržišni standardi danas su mnogo složeniji nego ranije. Ulazak u međunarodne maloprodajne lance podrazumeva ozbiljnu priču o sledljivosti i poreklu robe, posebno u sektorima u kojima smo najjači, poput maline i jabuke – istakao je Jovanović.Naveo je da proizvođači mogu nastupati na svetskom tržištu kroz velike količine proizvoda niže vrednosti ili kroz razvoj sopstvenih brendova. To zahteva mnogo više ulaganja u marketing, standarde i razumevanje potreba kupaca.– Naša budućnost je na evropskom tržištu i u CEFTA regionu, gde danas završava više od 75 odsto robe iz ovog sektora, ali postoji prostor za veći obim i vrednost izvoza – rekao je Jovanović i dodao da domaće kompanije treba brže da se prilagođavaju promenama na tržištu.